Kalinovik leži na kraškoj zaravni Zagorje, okružen visokim planinama Treskavicom i Zelengorom, na nadmorskoj visini od 1.080 metara. Prostor je to koji je bio nastanjen od davnina, čemu svjedoče brojne nekropole stećaka. Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine nalaze se nekropole sa stećcima Čengića Bare i Gvozno.

Njegov strateški položaj i smještaj među planinskim masivima odredio je vojni karakter samog mjesta. Postanak današnjeg Kalinovika vezan je za vojnički logor u vrijeme austrougarske uprave. U to doba Kalinovik je pripadao Fočanskom kotaru, Okrug Sarajevo.
U vrijeme dolaska Austro-Ugara 1879. godine Kalinovik je imao 11 kuća i 84 stanovnika, a 1910. godine već ima 56 kuća sa 879 stanovnika, od čega je 571 vojnik i 308 civila. Knjige navode da je bilo 16 muslimana, 264 pravoslavca i 27 katolika. Kažu da je uvijek bilo više vojnika nego civila u Kalinoviku.
Kalinovik je bio kotarska ispostava u kojoj je bila smještena vojna komanda, vojni magacin za snabdijevanje, žandarmerijska stanica, pravoslavna crkva i crkvena općina. Mjesto je imalo telegraf i telefon, osnovnu školu, dva hotela i više svratišta.

Bogata vojna prošlost u Kalinovik dovede i pokojeg avanturistu koji traži ostatke austrougarskih vojnih utvrđenja, a u Kalinoviku se nalaze: Werk Vezac, Werk Gradina, Wachhaus Vranja Glava, Lager Kalinovik i KuK vojno groblje. S utvrda se pruža prekrasan pogled na samo mjesto i planinska prostranstva u daljini.

Kalinovik danas izgleda kao scenografija za snimanje filmova iz nekih prošlih i pomalo zaboravljenih vremena. Prava šteta, posebno kad se uzme u obzir blizina Sarajeva i prekrasna priroda.