KADA su nizozemski kolonisti početkom 20. stoljeća otkrili nalazište Gunung Padang, sigurno su bili zapanjeni ljepotom kamenih struktura na tom lokalitetu, piše Science Alert.

No, nisu pomišljali da se ispod ovog nalazišta na zapadnoj Javi, koje je prepuno megalita, tj. velikih kamenja koja su se koristila u prapovijesnoj gradnji, možda nalazi još veće povijesno čudo.

Tim indonezijskih znanstvenika predstavio je kontroverzno istraživanje na okupljanju AGU 2018 Fall Meeting neprofitne organizacije Američka geofizička unija (AGU) u Washingtonu. Prema njihovim nalazima, na lokalitetu Gunung Padang zapravo se nalazi najstarija poznata struktura u obliku piramide.

Sastoji se od niza slojeva građenih u različitim razdobljima

“Naše istraživanje je pokazalo da se arheološka struktura ne nalazi samo na vrhu, već da se spušta po padinama i pokriva područje od najmanje 15 hektara“, napisali su znanstvenici u predstavljenom sažetku.

Prilikom svog istraživanja, služili su se radarom (GPR), seizmičkom topografijom i arheološkim iskapanjima kako bi potvrdili svoju teoriju.

Zaključili su da Gunung Padang nije samo površinska struktura, već da se sastoji od niza raznih slojeva sagrađenih tijekom različitih prapovijesnih razdoblja.

Najviši sloj na kojem su megaliti, zidine i izgrađeni putovi nalazi se, tj. položen je na niži sloj koji se nalazi 1 do 3 metra ispod razine zemlje.

Arheolozi su do sada smatrali kako se u tom sloju nalaze prirodne tvorevine kamenja, no indonezijski znanstvenici vjeruju da se zapravo radi o drugim, starijim formacijama megalita.

Ispod spomenute druge razine,nalazi se treći sloj poslaganog kamenja u kojem se nalaze razni prolazi ili komore. Treći sloj doseže dubinu do 15 metara, a nalazi se na četvrtom još starijem sloju bazalta, magmatske stijene koja je nastala hlađenjem lave, koji su obrađivale ljudske ruke.

Hram star između 9.500 i 28.000 godina

Indonezijski znanstvenici tvrde kako su pomoću radiougljičnog datiranja otkrili kako je prvi sloj star otprilike 3.500 godina, drugi oko 8.000 godina, a treći između 9.500 i 28.000 godina.

Što se svrhe strukture tiče, znanstvenici smatraju da se radilo o religioznom objektu. Ako se pokaže da su pravu, ovaj nalaz bi mogao promijeniti poimanje o stvarnim sposobnostima i umijećima prapovijesnih društava.

“Radi se o jedinstvenom hramu. Lokalitet se prostire na ogromnoj površini. Mnogi smatraju da su prapovijesna društva bila podosta primitivna, ali ova struktura pobija takva mišljenja“, rekao je voditelj istraživanja geofizičar Danny Hilman Natawidjaja.

Drugi znanstvenici još uvijek nisu uvjereni

No, mnogi drugi arheolozi i geolozi još uvijek nisu uvjereni. Pretpostavke Dannija Hilmana već su godinama kontroverzne i u Indoneziji i drugdje u svijetu.

Njegova najnovija prezentacija na prošlotjednom okupljanju Američke geofizičke unije dodat će još ulja na vatru, no mora se spomenuti kako ona nije prošla recenziju, tj. pregled i analizu drugih znanstvenika.