MNOGI su za ekstremne hladnoće koje su zahvatile velik dio Sjedinjenih Američkih Država okrivili polarni vorteks, piše BBC.

Navedeni fenomen je u SAD donio iznimno niske temperature, koje su u Chicagu iznosile i -30 Celzijevih stupnjeva, zbog čega je taj grad bio hladniji i od Antarktike.

Američki Nacionalni hidrometeorološki zavod posljednjih dana upozorava građane na moguće ozebline, tj. lokalna oštećenja kože nakon samo deset minuta boravka na toliko niskim temperaturama, a na stotine škola, fakulteta i sveučilišta zatvoreno je u područjima najviše pogođenim ekstremnim hladnoćama.

Kako nastaje polarni vrtlog?

Nad Zemljinim polovima, kako sjevernim, tako i južnim, u višim dijelovima atmosfere, u troposferi i stratosferi, nalaze se postojana područja niskog tlaka zraka koja se nazivaju polarnim vorteksima, odnosno vrtlozima. U tim vorteksima, zbog rotacije Zemlje, zrak kruži u smjeru od zapada prema istoku.

Kada govorimo o sjevernoj hemisferi, ispod sjevernog vorteksa nalazi se masa hladnog, gustog, arktičkog zraka. Mjesto susreta hladnih polarnih suhih masa zraka s toplim, vlažnijim, bliže ekvatoru, naziva se polarnom frontom i približno se proteže na oko 60º geografske širine, što znači negdje iznad Skandinavskog poluotoka. Polarni vorteks, čija snaga ovisi o veličini razlika u temperaturama na polovima i na ekvatoru, obično jača zimi, a slabi ljeti jer su zimi razlike veće, a ljeti slabije. No s klimatskim promjenama Sjeverni se pol ubrzano zagrijava, brže od ostatka svijeta. Razlog tome je činjenica da se svake godine bijela površina leda koja reflektira sunčevo svjetlo sve više smanjuje, a površina tamnog mora, koje upija sunce, povećava. Tako se stvara povratna sprega otapanja leda i zagrijavanja.

Ovakvo ubrzano zagrijavanje Sjevernog pola dovodi do smanjenja razlike u temperaturama između polarnih i tropskih krajeva, a time i do smanjenja razlike u tlakovima. Zbog tog slabljenja slabi i polarni vrtlog koji funkcionira kao svojevrsni zid koji sprječava prodore hladnog zraka na jug. On sve češće i sve više meandrira, odnosno krivuda kao što rijeke krivudaju u nizinama (nizine bi odgovarale manjoj razlici u tlakovima, a planine većoj), a povremeno dolazi i do njegova raspada, uglavnom na dva dijela.

Ovakve raspade obično nagovješćuje nagli porast temperatura u stratosferi iznad Sjevernog pola na visinama između 20 i 30 kilometara. Nakon raspada jedan dio vrtloga i ledenih masa arktičkog zraka obično putuje prema Kanadi i SAD-u (što se događa sada), a drugi prema Euroaziji.

Što je polarni vorteks?

Što je točno polarni vorteks i o kakvom se to prirodnom mehanizmu radi, objasnio je i britanski meteorolog Tomasz Schafernaker.

“Polarni vorteks zapravo se nalazi iznad Sjevernog pola, no ponekad prolazi kroz određene promjene i može pritom utjecati na područje koje je bliže tlu, gdje mi živimo”, rekao je Schafernaker.

“Upravo se to zbiva nad Sjevernom Amerikom. Nije polarni vorteks taj koji je hladan, on se nalazi 50 kilometara iznad nas, nego je hladnije područje koje je bliže tlu”, objasnio je meteorolog.

Zaleđene rijeke i tračnice

Tomasz Schafernaker je napomenuo da u ovakvim situacijama u nekim dijelovima zemlje može postati jako hladno te da možemo vidjeti kako se rijeke zaleđuju, kako njima teče led i kako se tračnice smrzavaju.


Poštovani posjetioci: Oglašavajte se putem naše web stranice i naše FB grupe Nacionalna Geografija koja broji preko 50.000 aktivnih članova, a ujedno je u svojoj kategoriji najkvalitetnija Facebook grupa na jezicima naroda bivše Jugoslavije (grupa promoviše turističke potencijale, prirodne ljepote, egzotične destinacije, hotelski i drugi smještaj i sl.). Unaprijedite vaš business oglašavanjem putem Nacionalne Geografije).

Više informacija možete dobiti putem maila: info@nacionalnageografija.com