PLANET Zemlja obiluje nevjerojatnim geološkim strukturama poput kristalnih pećina, kanjona i prelijepih vulkana. Znanstvenici stoljećima objašnjavaju razloge njihovog nastanka, ali pojedine kreacije prirode ostale su vječna zagonetka.

1. Oko Sahare – Mauretanija

Prostire se u obliku koncentričnih krugova, a najveći ima promjer od oko 28 kilometara. Geolozi su u početku tvrdili da je nastalo uslijed udara asteroida, ali među krugovima nema istopljenog kamena koji bi potkrijepio ovu teoriju. Izostaju i dokazi koji bi potvrdili teoriju o vulkanu. Zaljubljenici u mitove kažu da su to ostaci davno potonulog otoka Atlantide.

Znanstvenici suvremenog doba navode da je Oko Sahare nastalo erozijom Zemljine kupole. Proces je počeo prije oko 100 milijuna godina raspadanjem superkontinenta Pangee. Drevne stijene koje su nastale na dubini od oko 200 kilometara potvrđuju teoriju, ali istraživanja još uvijek traju.

2. Jezero Hillier – Australija

Malo jezero visokog saliniteta nalazi se na otoku pored Zapadne Australije. Njegova ružičasta boja učinila ga je jedinstvenim u svijetu. Britanski istraživač Matthew Flinders prvi je zabilježio slučaj jezera Hillier. Analizirao je uzorak vode, ali nije mogao objasniti što stvara njegovu nevjerojatnu boju. Turisti ga mogu posjetiti samo helikopterom, iako se zna da voda nije opasna po zdravlje.

Znanstvenici sumnjaju da je voda ružičaste boje zbog prisustva alge Dunaliella salina ili ružičaste bakterije Salinibacter ruber. Za razliku od drugih primjera ružičastih jezera na svijetu (jezero Retba u Senegalu), roza nijansa u slučaju Hilliera ne ovisi o temperaturi ili sunčevim zrakama.

3. Rascjep u Velikom kanjonu – SAD

Ogromni jaz u vremenu vidljiv je na Velikom kanjonu u Arizoni. Geolozi koji proučavaju anomaliju primijetili su dosta kamenja i fosila od prije 540 milijuna godina. Odmah ispod njih nalazi se sloj stijena koji je nastao prije milijardu godina. Gdje je nestao sloj Zemlje koji je nastao između ta dva razdoblja velika je nepoznanica.

Teorija koja tvrdi da je Zemlja nekada bila zaleđena kugla daje odgovor na pitanje. Ogromni slojevi ploča nastali u spomenutom razdoblju, završili su u oceanu pod naletom ledenjaka. Ipak, njihovo porijeklo zauvijek će ostati pod velom misterije.

4. Luk Nastapoka – Kanada

U jugoistočnom dijelu zaljeva Hudson nalazi se gotovo savršen luk. Najprije se mislilo da je nastao uslijed udara asteroida. Međutim, u blizini luka nije pronađen niti jedan dokaz da se to dogodilo.

Creative Travel Spot@spotenthusiast

In this week's Maphead column, Ken Jennings looks into a Canadian phenomenon: The Nastapoka Arc, a crater on the Hu…

Prikaži sliku na Twitteru
Pogledajte druge tweetove korisnika/ce Creative Travel Spot

Najprihvatljivija teorija kaže da je luk nastao kada je jedan sloj stijena potisnuo drugi. To ne objašnjava njegov pravilni oblik, tako da je luk Nastapoka i dalje pod stalnim nadzorom znanstvenika.

5. Brežuljci u Mimi – SAD

Jednolični valovi u travnjacima nalaze se blizu Olympije, savezna država Washington. Kada ih je 1841. godine otkrio američki znanstvenik Charles Wilkes, mislio je da je riječ o grobnicama. Počeo je kopati i ubrzo shvatio da je svaki brežuljak ispunjen šljunkom. Slične formacije protežu se od Kalifornije do Colorada i desetljećima zbunjuju znanstvenike.

Pojedini znanstvenici kažu da su brežuljci nastali prije 30.000 godina. Ova tvrdnja u sukobu je s teorijom koja kaže da su prvi ljudi živjeli na teritoriju SAD-a mnogo kasnije. Nagađanja o utjecaju vjetrova i poplava brzo su odbačena. Najnovija teorija okrivljuje krtice za postojanje brežuljaka, ali malo tko od znanstvenika vjeruje u nju.

6. Čarobni krugovi – Pustinja Namibija

U neposrednoj blizini Namibije nalaze se crveni krugovi gole zemlje obrasle travom. Ako ih pogledate iz ptičje perspektive, shvatit ćete da se mrlje beskrajno protežu duž pustinje. Narodna vjerovanja kažu da se radi o stopama bogova, ali su znanstvenici potražili objašnjenje temeljeno na dokazima, piše Mental Floss.

Pojedini prirodnjaci tvrde da su rupe nastale uslijed napora biljaka da dođu do vode i hranljivih materija iz zemlje. Biljke koje su uspjele oblikovati dominantan sustav korijena su opstale. One koje su osuđene na umiranje ostavile su komad zemlje u sredini.

Godine 2017. u časopisu Nature pojavila se obećavajuća teorija. Iskopavanjem su otkrivena gnijezda termita, što implicira da su insekti pojeli vegetaciju iznad gnijezda. Pustinjske biljke mogle su se razviti samo oko gnijezda. Uz sve napore da se objasni njihovo postojanje, znanost još uvijek traži konačan odgovor.

7. Krateri u Sibiru

Pilot helikoptera koji je 2014. godine letio iznad poluotoka Yamal primijetio je ogromnu rupu u zaleđenoj zemlji, na samom ulazu u Karsko more. Znanstvenici su požurili s analizom kratera promjera od oko 30 metara, jer su htjeli utvrditi njegovo porijeklo. Udar meteora, eksplozija plina i dolazak izvanzemaljaca bile su neke od teorija njihovog nastanka.

Ispitivanje zraka na dnu kratera otkrilo je vrlo visoku razinu metana koja ukazuje na eksploziju. Nju su izazvala topla ljeta koja su poremetila uvjete vječnog snijega i leda. Pojedini geolozi tvrde da nije bilo eksplozije, već je krater nastao pod utjecajem urušavanja zaleđenog zemljišta. Od tada je otkriveno još nekoliko kratera, ali službenog objašnjenja nema.